
<oai_dc:dc xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:oai_dc="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/oai_dc/">
  <dc:format>application/pdfstr. 313-325.</dc:format>
  <dc:format>186083 bytes</dc:format>
  <dc:subject xml:lang="eng">OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Srpski jezik</dc:subject>
  <dc:subject xml:lang="srp">OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Srpski jezik</dc:subject>
  <dc:subject xml:lang="srp">srpski jezik, studentska populacija, pravopis, noviji anglicizmi, imenice, polusloženice, složenice, spojevi reči</dc:subject>
  <dc:type>info:eu-repo/semantics/article</dc:type>
  <dc:creator id="https://orcid.org/0000-0001-7168-3089 https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/conor/3703143">Janić Mitić, Aleksandra A.</dc:creator>
  <dc:title xml:lang="srp">Kolebanja u pisanju složenica među imeničkim novijim anglicizmima u srpskom jeziku: leksikografski standard i tendencije u pisanju na primeru odabrane studentske populacije</dc:title>
  <dc:publisher>Niš : Filozofski fakultet</dc:publisher>
  <dc:identifier>https://phaidrani.ni.ac.rs/o:3197</dc:identifier>
  <dc:identifier>doi:10.46630/phm.17.2025.23</dc:identifier>
  <dc:identifier>ISSN: 1821-3332</dc:identifier>
  <dc:description xml:lang="srp">Predmet ovog rada je ispitivanje tendencija izvornih govornika srpskog jezika
iz odabrane studentske populacije ka sastavljenom, rastavljenom i polusloženičkom
pisanju imeničkih novijih anglicizama koji su prema leksikografskom rešenju datom
u Srpskom rečniku novijih anglicizama (2021) napisani kao složenice, vodeći pritom
računa da se ti anglicizmi izvorno u engleskom ne pišu sastavljeno. Budući da najnovijih
anglicizama dominantno nema u Pravopisu srpskoga jezika, cilj nam je da ispitamo
aktuelne tendencije u upotrebi, odnosno da pokažemo u kojoj meri se izbor načina pisanja
odabrane grupe govornika poklapa sa jedinim dostupnim izvorom u ovom trenutku, te
u kojoj meri na način pisanja novijih anglicizama u srpskom utiče drugačiji izvorni
način pisanja u engleskom. Građa je obuhvatala 40 imeničkih novijih anglicizama,
a ispitanike je činilo 109 studenata filološke orijentacije, izvornih govornika
srpskog jezika. Prema načinu pisanja anglicizama u srpskom jeziku i njihovih engleskih
modela, izdvojene su dve podgrupe. Prvu podgrupu čine složenički anglicizmi koji se
u engleskom jeziku pišu sa crticom, poput bigsajz, lastminit, masthev, dok su u drugoj
podgrupi složenički anglicizmi koji se u engleskom pišu kao dve reči, poput ziplajn,
lajfkouč, četrum. Odstupanje od preporučenog pisanja anglicizama u pomenutom izvoru
se u obema podgrupama kreće od 78,39% do 79,26%, a opšta tendencija je odvojeno pisanje
anglicizama, bez obzira na to da li se engleski modeli pišu rastavljeno ili sa crticom.
Pokazalo se da je tendencija ka rastavljenom pisanju u odnosu na polusloženičko i
složeničko statistički značajna, i to dominantno na nivou p &lt; 0,01.</dc:description>
  <dc:description xml:lang="srp">Philologia Mediana, br. 17, 2025, str. 313-325.</dc:description>
  <dc:language>srp</dc:language>
  <dc:date>2025</dc:date>
  <dc:date>info:eu-repo/date/embargoEnd/2025</dc:date>
  <dc:source>Philologia Mediana</dc:source>
  <dc:source>volume: 17</dc:source>
  <dc:source>startpage: 313</dc:source>
  <dc:source>endpage: 325</dc:source>
  <dc:rights>http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/legalcode</dc:rights>
</oai_dc:dc>
