
<oai_dc:dc xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:oai_dc="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/oai_dc/">
  <dc:contributor>Anđelković, Mirjana</dc:contributor>
  <dc:contributor>Marušić, Darko</dc:contributor>
  <dc:contributor>Mitković, Petar</dc:contributor>
  <dc:date>2008</dc:date>
  <dc:language>srp</dc:language>
  <dc:format>PDF/A, 248(listova)</dc:format>
  <dc:format>60023725 bytes</dc:format>
  <dc:title xml:lang="srp">Stambena arhitektura Niša u pokretu moderna između dva svetska rata.</dc:title>
  <dc:identifier>https://phaidrani.ni.ac.rs/o:712</dc:identifier>
  <dc:identifier>thesis:188</dc:identifier>
  <dc:creator>Keković, Aleksandar</dc:creator>
  <dc:rights>http://creativecommons.org/licenses/by/2.0/at/legalcode</dc:rights>
  <dc:type>info:eu-repo/semantics/bachelorThesis</dc:type>
  <dc:description xml:lang="srp">Vremenska distanca od gotovo jednog veka od pojave prvih objekata Moderne i osamdesetak godina od izgradnje prvih objekata modernističkog pokreta u Nišu, predstavljaju dovoljno dug istorijski period da se izvrši objektivna i kvalitetna valorizacija doprinosa i uticaja koji je ovaj pravac u arhitekturi izvršio na stvaranje urbane matrice Niša. 
Postavši banovinski centar, grad se ubrzano izgrađuje sledeći obrasce i uticaje koji su stizali iz Evrope, ali ponajviše iz prestonice - Beograda. Moderna, kao funkcionalan arhitektonski izraz bez dekorativnih elemenata, odnosi prevagu u Nišu početkom 30-ih godina prošlog veka, pa je sve do Drugog svetskog rata ona dominantan arhitektonski obrazac koji arhitekti koriste. Na osnovu sprovedenog istraživanja u doktoratu navode se bitne karakteristike niške Moderne na planu Tipologije, Urbanog statusa, Funkcije i Oblikovanja.  </dc:description>
  <dc:description xml:lang="srp">Umnoženo za odbranu. Univerzitet u Nišu, Građevinsko-arhitektonski fakultet. 2008.Bibliografija: str. 117.</dc:description>
</oai_dc:dc>
